Novosti

Zgrade su odgovorne za oko 40 % potrošnje energije u EU-u i 36 % emisija stakleničkih plinova. No, godišnje se samo 1 % zgrada obnovi radi povećanja energetske učinkovitosti pa je učinkovito djelovanje ključno za postizanje klimatske neutralnosti Europe do 2050. S obzirom na činjenicu da si gotovo 34 milijuna Europljana ne može priuštiti grijanje domova, javne politike za promicanje energetski učinkovite obnove također su odgovor na energetsko siromaštvo, štite zdravlje i dobrobit ljudi te im pomažu smanjiti račune za energiju. Komisija je danas objavila i Preporuku državama članicama za rješavanje problema energetskog siromaštva.

Izvršni potpredsjednik za europski zeleni plan Frans Timmermans izjavio je: Želimo da svi građani Europe imaju dom koji mogu osvijetliti, zagrijavati ili rashlađivati, a da ne moraju zbog toga bankrotirati ili naškoditi našem planetu. Valom obnove poboljšat će se kvaliteta prostora u kojima radimo, živimo i učimo, pri čemu će se smanjiti naš utjecaj na okoliš i osigurati nova radna mjesta za tisuće Europljana. Ako želimo bolje zgrade, moramo bolje djelovati.

Povjerenica za energetiku Kadri Simson izjavila je: Zeleni oporavak počinje kod kuće. Valom obnove poduzet ćemo mjere za uklanjanje brojnih prepreka zbog kojih je obnova zgrada složena, skupa i dugotrajna. Predložit ćemo bolje metode za procjenu koristi od obnove, minimalne standarde energetske učinkovitosti te povećanje sredstava EU-a i tehničke pomoći za poticanje zelenih hipoteka i korištenja obnovljivih izvora energije u grijanju i hlađenju, što će značiti prekretnicu za vlasnike kuća, najmoprimce i javna tijela.

U strategiji se navode tri ključna područja: dekarbonizacija sustava grijanja i hlađenja, rješavanje problema energetskog siromaštva i energetski najneučinkovitijih zgrada te obnova javnih zgrada kao što su škole, bolnice i javne uprave. Komisija predlaže uklanjanje postojećih prepreka u cijelom lancu obnove – od faze osmišljavanja projekta do njegova financiranja i dovršetka – nizom mjera politike, instrumenata financiranja i tehničke pomoći.

Strategija će obuhvatiti sljedeće glavne mjere:

1. strože propise, standarde i informacije o energetskoj učinkovitosti zgrada kako bi se uspostavili bolji poticaji za obnovu javnog i privatnog sektora, uključujući postupno uvođenje obveznih minimalnih standarda energetske učinkovitosti za postojeće zgrade, ažurirana pravila za energetske certifikate i moguće proširenje zahtjeva za obnovu zgrada za javni sektor
2. pristupačne i ciljane modele financiranja kao što su vodeće inicijative Mehanizma za oporavak i otpornost „Renovate” i „Power Up” u okviru instrumenta Next Generation EU, pojednostavnjena pravila za kombiniranje različitih izvora financiranja i višestruke poticaje za privatno financiranje
3. povećanje kapaciteta za pripremu i provedbu projekata obnove, od tehničke pomoći nacionalnim i lokalnim tijelima do osposobljavanja i razvoja vještina za radnike na novim zelenim radnim mjestima
4. širenje tržišta za održive građevne proizvode i usluge, uključujući integraciju novih prirodnih materijala i rješenja; revidirano zakonodavstvo o stavljanju na tržište građevnih proizvoda te ciljeve ponovne uporabe i oporabe materijala
5. stvaranje novog europskog Bauhausa, interdisciplinarnog projekta kojim zajednički upravljaju savjetodavni odbor vanjskih stručnjaka – uključujući znanstvenike, arhitekte, dizajnere, umjetnike, projektante – i civilno društvo. Komisija će do ljeta 2021. provoditi sveobuhvatni postupak participativnog sukreiranja, a zatim će 2022. uspostaviti mrežu koja će obuhvatiti pet osnivača europskog Bauhausa u različitim državama članicama EU-a.
6. poticanje pristupa na lokalnoj razini radi integracije rješenja u području obnovljivih izvora i digitalizacije te stvaranja područja s nultom potrošnjom energije, u kojima potrošači postaju i proizvođači –  potrošači koji prodaju energiju mreži. Strategija uključuje i inicijativu za cjenovno pristupačno stanovanje za 100 područja.

Revizijom Direktive o obnovljivoj energiji iz 2021. potaknut će razvoj sustava grijanja i hlađenja iz obnovljivih izvora te definirati minimalne razine korištenja energije iz obnovljivih izvora u zgradama. Komisija će ispitati i kako bi se proračunska sredstva EU-a zajedno s prihodima iz sustava EU-a za trgovanje emisijama (EU ETS) mogla upotrijebiti za financiranje nacionalnih programa energetske učinkovitosti i uštede za stanovništvo s nižim prihodima. Dodatno će se razraditi okvir za ekološki dizajn kako bi se omogućila i promicala uporaba učinkovitih proizvoda u zgradama.

Val obnove ne odnosi se samo na povećanje energetske učinkovitosti i klimatske neutralnosti postojećih zgrada. On može potaknuti sveobuhvatnu preobrazbu naših gradova i okoliša te uskladiti buduće procese održivosti i stila gradnje. Kao što je najavila predsjednica von der Leyen, Komisija će pokrenuti novi europski Bauhaus za poticanje nove europske estetike kojom će se objediniti učinkovitost i kreativnost. Želimo se pobrinuti za to da u budućnosti svima bude dostupno okruženje u kojem je ugodno živjeti, a koje je ujedno lijepo, održivo i cjenovno pristupačno

Kontekst

Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 podsjetila nas je na važnost zgrada u našem svakodnevnom životu i njihove nedostatke. Tijekom pandemije milijunima Europljana dom je bio središnja točka života: ured za one koji su počeli raditi od kuće, improvizirani dječji vrtić za mališane ili škola za učenike, baza za kupnju preko interneta i mjesto za provođenje slobodnog vremena.

Ulaganjem u zgrade može se potaknuti razvoj građevinskog sektora i makroekonomija. Aktivnosti u području obnove vrlo su intenzivne, stvaraju radna mjesta i omogućuju ulaganja koja se često temelje na lokalnim opskrbnim lancima, potiču potražnju za energetski visokoučinkovitom opremom, povećavaju otpornost na klimatske promjene i dugoročno povećavaju vrijednost nekretnina.

Kako bi se postigao cilj smanjenja emisija od barem 55 % do 2030., koji je Komisija predložila u rujnu 2020., EU mora smanjiti emisije stakleničkih plinova u zgradama za 60 %, njihovu potrošnju energije za 14 %, a potrošnju energije za grijanje i hlađenje za 18 %.

Politika i financijska sredstva Europe već su pozitivno utjecali na energetsku učinkovitost novih zgrada koje sad troše samo polovinu energije u usporedbi sa zgradama izgrađenim prije više od 20 godina. Međutim, 85 % zgrada u EU-u starije je od 20 godina, a očekuje se da će ih 2050. ostati 85 – 95 %. Val obnove potreban je kako bi se te zgrade uskladile sa standardima.

Preuzeto sa službene stranice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.