Novosti

Na Veleučilištu Vern održan je okrugli stol pod nazivom „Upravljanje energetskim potencijalima RH“, na kojem je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak s ostalim panelistima rezimirao kakva je energetska budućnost Hrvatske te može li se Hrvatska s obzirom na svoje energetske resurse i geopolitički značaj pozicionirati kao međunarodni strateški partner u regiji.

Dekan Vern-a i stručnjak za geopolitiku prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila na otvorenju panela je istaknuo kako je hrvatska energetska politika dobila novi zamah koji je posljedica vanjske i gospodarske politike, ali i događanja u međunarodnom okruženju.

„Energetska sigurnost i energetika postaju vrlo važni strateški impulsi za svaku državu. Ono što se događa u transformaciji međunarodnog geopolitičkog poretka, Hrvatsku stavlja u vrlo povoljnu poziciju koju moramo iskoristiti na pametan i odgovoran način, kako bi izgradili bolju energetsku budućnost“, rekao je dekan Cvrtila.

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak istaknuo je kako niti Hrvatska, pa niti bilo koja druga država danas ne može voditi energetsku politiku isključivo unutar svoje zemlje, već na širem regionalnom prostoru referirajući se na nedavne seizmičke rezultate koji ukazuju na moguće postojanje novih nalazišta nafte ili plina u hrvatskom Jadranu, najavljene natječaje za eksploataciju tih energenata u Slavoniji te aktualne nestabilnosti u svijetu.

„Hrvatska proizvodi 60 posto svojih potreba za plinom, a naša uloga u opskrbi i tržištu plina je brinuti o hrvatskom tržištu te osigurati nove dobavne pravce i sigurnost isporuke zemljama u okruženju. Energetski projekti i politika hrvatske Vlade dio su nastojanja za osiguranjem dovoljnih količina energenata i diverzifikacijom dobavnih pravaca za europske potrebe, od čega bi znatnu korist trebala imati hrvatska industrija i stanovništvo“, rekao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. „Uspješna nacionalna energetska politika mora biti uklopljena u regionalne pa i šire okvire i u tom kontekstu Hrvatska razvija svoje energetske projekte“, kaže Vrdoljak.

U tom smislu spomenuo je Jadransko-jonski plinovod i LNG terminal. Oba projekta po njegovim se riječima dobro razvijaju – što se tiče IAP-a, on je dominantno u fazi političkih kontakata uključenih zemalja, a za LNG je u suradnji s Europskom komisijom utvrđeno da treba biti u klasteru s plinovodima u okruženju. „Što se tiče drugih važnih energetskih pitanja,  cilj nam je očuvati hrvatske strateške interese u INA-i, a na polju električne energije, povećati ulogu i značaj HEP-a u regionalnom kontekstu“, naglasio je ministar Vrdoljak.

Vrdoljak očekuje velik interes za istraživanje i eksploataciju nafte i plina iz potencijalnih jadranskih i kopnenih nalazišta, a Azra Bračković iz ExxonMobila kaže da angažman naftnih kompanije donosi brojne koristi lokalnoj industriji i stanovništvu.

„Svaka velika i ozbiljna kompanija će prije početka bušenja provesti detaljna i dugoročna istraživanja na terenu, a onda započeti s izgradnjom infrastrukture. Taj pripremni proces može trajati između sedam i deset godina, a tek onda započinje eksploatacija nafte ili plina. Pogodnosti za državu i lokalno stanovništvo mogu biti višestruke, od prihoda do ulaganja u distribucijsku mrežu i lokalnu zajednicu“, izjavila je Azra Bračković iz ExxonMobila.

Miroslav Mesić iz HOPS-a  naglasio je kako su stvoreni svi preduvjeti za početak rada prve burze električne energije u Hrvatskoj.

„Očekujemo da burza do kraja godine počne s radom, a energijom će se trgovati za dan unaprijed. Proizvođači će time dobiti priliku natjecati se na burzi, što bi trebalo dovesti do rasta interesa proizvođača i sudionika na tržištu električne energije te smanjivanja cijena električne energije u budućnosti. Burza će investitorima i ulagačima omogućavati lakše prepoznavanje prilika za investiranje i razvoj projekata“, rekao je Mesić.

Herman Seidl iz Agrokor energije je naglasio da se sektor obnovljivih izvora energije također mora promatrati u okviru ukupnog energetskog sektora i potencijala Hrvatske.

„Hrvatska može ostvariti udjel od 20 posto korištenja obnovljivih izvora energije do 2020. godine. Razvojem tog sektora, posebice u segmentu bioplinskih i postrojenja koja koriste biomasu, Hrvatska može značajno povećati doprinos u bilanci proizvodnje električne energije, učinkovitije iskorištavati otpad iz proizvodne i prehrambene industrije, te doprinijeti međunarodnim nastojanjima za smanjenje fosilnih goriva“, naglasio je Seidl.

 

Tekst i slika preuzeti iz službenog priopćenja Ministarstva gospodarstva.