Novosti

Vlada je na današnjoj sjednici donijela izmjene i dopune Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji. Izmjenama Zakona uređuje se kontroverzna već produžavana obveza opskrbljivača električnom energijom da, sukladno svom tržišnom udjelu, otkupljuju energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora po reguliranoj cijeni. Još u prošloj verziji zakona određeno je da će operator tržišta HROTE od 1. siječnja 2017. zelenu energiju prodavati na tržištu po tržišnim cijenama, no od toga s odustalo jer se time ne bi prikupilo dovoljno novca za isplatu poticaja. i zato, obaveza otkupa opskrbljivačima je produžena do kraja ove godine i to po cijeni od 0,42 kn/kWh, a EKO bilančna grupa u koju ulaze svi obnovljivci nije zaživjela.

Nažalost, željenih promjena ni ovaj puta neće biti. U ovom prijedlogu Zakona koji će se naći u Saboru, prolongira se obveza otkupa zelene energije po istoj cijeni od 0,42 kn/kWh u udjelu koji određuje Vlada do 31. listopada za iduću godinu, dok se preostali dio prodaje na burzi CROPEX. Udio obveze otkupa utvrđivat će se na mjesečnoj razini, sukladno tržišnom udjelu i planiranoj proizvodnji zelene energije temeljem plana prihoda i rashoda HROTE-a za iduću godinu. U zakonu stoji da je preostali udio u neto isporučenoj električnoj energije koji će se prodavati na tržištu jednak razlici plana proizvodnje EKO bilančne skupine i dijela električne energije koju su opskrbljivači obvezni preuzeti.

Propisuju se različite cijene otkupa energije, ovisno radi li se o preuzimanju električne energije od kupca s vlastitom proizvodnjom u kategoriji poduzetništvo ili kategorije kućanstvo (gdje je dominantan fotonapon) prema formuli u članku 35. Također, zakonom se uređuje natječaj za pravo građenja i služnosti OIE postrojenja na državnom zemljištu te uređuje status povlaštenog proizvođača. Vlada navodi da se ovim izmjenama smanjuje pritisak na opskrbljivače i dalje liberalizira tržište te jača burza CROPEX te ukida izuzeće obveze proizvođača da pokrivaju troškove uravnoteženja elektroenergetskog sustava.

Važnost ovog zakona je velika kada se u obzir uzme rastuća snaga poticanih projekata koje treba financijski namiriti. Lani je za poticaje isplaćeno 1,9 milijardi kuna. Ukupno, 956 milijuna prikupljeno od opskrbljivača (koji plaćaju fiksnu naknadu) te 890 mil. kn od potrošača električne energije. U Hrvatskoj je krajem srpnja pogonu bilo ukupno 1328 postrojenja koja su u sustavu poticaja, odnosno koja su tzv. povlašteni proizvođači električne energije. Njihova ukupna snaga pri tome je dosegnula 820 MW.  Ako se do kraja ostvare projekti za koje su potpisani ugovori o ulasku u sustav povlaštene proizvodnje, snaga poticanih postrojenja na obnovljive izvore u Hrvatskoj premašit će ‘psihološku granicu’ od 1 GW. Naime, još se čeka dovršetak takvih 65 projekata ukupne snage 255,9 MW. U spomenutoj ‘novoj snazi’ najviše ponovno otpada na vjetroelektrane. Takvih postrojenja koja još nisu u pogonu, ali će biti povlašteni proizvođači, ima pet i njihova je ukupna snaga 162 MW.

Preuzeto s portala www.energetika-net.com.