Novosti

U zagrebačkom hotelu Westin, u organizaciji Hrvatskog drvnog klastera i Hrvatske udruge za biomasu CROBIOM održana je 25. veljače 9. međunarodna energetska konferencija o biomasi i obnovljivim izvorima energije.

Uzimajući u obzir klimatske promjene svjetsko gospodarstvo će se sve više okretati obnovljivim izvorima, a biomasa sve više dobiva na važnosti. Na otvaranju konferencije pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike Domagoj Validžić je najavio nove energetske politike Hrvatske do 2030. godine, što cijeli sektor te stručna i zainteresirana javnost sa zanimanjem iščekuju, posebno u pogledu sustava poticanja. Fond je kroz svoje programe poticao uporabu biomase kao jednog od oblika obnovljivih izvora energije, pa je jedinicama lokalne samouprave, tvrtkama, ali i građanima sufinancirao instaliranje sustava obnovljivih izvora energije koji koriste pelete i drvnu sječku. Fond je također značajna sredstva uložio i u razvoj pogona za proizvodnju biomase.

“Do sada smo sufinancirali 84 takva projekta ukupno vrijedna 259 milijuna kuna, od kojih je Fond odobrio 48 milijuna kuna poticaja. U okviru programa energetske obnove kuća odobreno je 9 milijuna kuna za 484 kotlove na biomasu, a na prošlogodišnjem natječaji kojim smo kućanstvima sufinancirali korištenje OIE su odobrena sredstva za 235 kotlova na pelete”, rekla je Alenka Košiša Čičin-Šain zamjenica direktora Fonda i dodala da u narednim godinama Fond planira nastaviti s ovakvim ulaganjima, uz poseban osvrt i na naše energetski siromašne građane.

Cilj Republike Hrvatske je do 2020. godine oko 26 petajoula energije proizvoditi iz biomase. Za to će naravno biti potrebna značajna sredstva, koja se dijelom osiguravaju i od trgovanja emisijskim jedinicama. Važna je i izrada nacrta Nacionalnog računskog plana za šumarstvo, uključujući i predloženu referentnu razinu za šume za razdoblje od 2021. do 2025. godine. Tim će propisom prvi put sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) i ponori/emisije stakleničkih plinova biti obračunavani u smislu doprinosa sektora LULUCF postizanju cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova EU. Analize pokazuju da bez uključivanja LULUCF-a nije moguće postići zacrtane EU ciljeve od 40 posto smanjenja emisije ugljika do 2030. godine.

“Fond će, kao financijska institucija i dalje podržavati sve razvojne programe bilo da je riječ o poticanju korištenja OIE ili prilagodbama klimatskim promjenama koje su iz dana u dan sve vidljivije”, zaključila je Košiša Čičin-Šain.

Trenutno se od preko 280.000 tona peleta proizvedenih u Hrvatskoj – oko 90% izvozi, čime se poboljšava energetska bilanca drugih zemalja. Proizvođači peleta i ostalih drvnih goriva upozorili su na pad cijena na međunarodnom tržištu te očekuju veću potporu od ministarstva i državnih institucija u poticanju domaće potrošnje, kroz smanjenje PDV-a i subvencioniranje sustava grijanja na obnovljive izvore energije u zgradama javne namjene.

Hrvatska udruga za biomasu CROBIOM smatra kako je potrebno povećati energetsku vrijednost drva i drvo zadržati, odnosno, koristiti blizu mjesta njegovog nastanka, prije svega smanjujući transportne troškove, emisije CO2 te kroz angažiranje lokalne radne snage, naglasio je njezin predsjednik Davor Zec.

“Hrvatske šume, osim uvođenja reda na tržištu energetske sirovine, ulažu znatna sredstva u nove tehnologije s ciljem mobilizacije dodatnih količina, koje su procijenjene u rasponu od 500.000 do 1 mil. kubika biomase”, rekao je predsjednik Uprave Krunoslav Jakupčić i dodao da Hrvatske šume predvode u vlastitom korištenju biogoriva, jer su u godinu dana instalirali u pogonima 80 peći na pelet.

Predsjednik europske asocijacije za bioenergiju, Hannes Tuhinniitty najavio je uvođenje standardizacijske sheme za sječku, što je ocijenjeno kao nužan alat za uspostavu ravnoteže na tržištu.

Na konferenciji je zaključeno da će ubrzanje energetske tranzicije, uvođenje administrativnog reda u podsektor OIE unaprijediti sektorske prilike koje se ubuduće moraju bazirati na čim manjem utjecaju na klimatske promjene, odnosno na ”dominantnu proizvodnju zelene energije” koje će emitirati nisku razinu ugljika, a Hrvatsku držati visoko na ljestvici zemalja s visokim udjelom OIE.

Tekst članka preuzet sa službenih stranica Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.