Novosti

Konferencija o energetski učinkovitoj rasvjeti je središnje mjesto za razmjenu znanja, iskustava i mišljenja u rasvjetnoj tehnici i svim s time povezanim strukama i područjima. U skladu s time, okuplja sve one kojima je rasvjetna tehnika dio svakodnevnog posla ili koji s njom dolaze u vezu kao što su projektanti i izvođači rasvjetnih sustava, proizvođači i trgovci rasvjetnim tijelima i opremom, predstavnici konzultantskih tvrtki i investitora u projekte, vlasnika, upravitelja i održavatelja raznih objekata, predstavnici nadležnih državnih tijela i ustanova i stručnih udruga, predstavnici lokalne uprave i samouprave, znanstvenici, istraživači i studenti visokoškolskih ustanova i mnogi drugi.

Jedna od tema konferencije bio je i aktualni Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja u kojem stoji rigorozna odredba o maksimalnom ograničenju svjetla na nekim lokacijama na 2.200 do 2.700 K, gdje se sada koristi rasvjeta od 3.500 do 4.000 K, a gradovima i općinama daje se rok od 10 godina da svoju rasvjetu usklade s tim. Stručnjaci su kritizirali činjenicu da stručna udruženja i komore koje okupljaju inženjere elektrotehnike nisu bile uključene u pisanje zakona, a javna rasprava održana je ljetos i prošla je nezamijećeno pa se takav zakon sada našao u Saboru. “Kelvini su postavljeni prerigorozno a problem s tim zakonom je u tome što će se svi projektanti rukovoditi njime. Kvaliteta rasvjete nije u broju kelvina, a treba znati da ispod 2700 K nema podloga za diode na tržištu. Proizlazi da ćemo sami sebi s takvim kriterijima smanjiti konkurentnost, a projekti će biti skuplji odnosno teže isplativi jer se velik broj projekata financira iz ušteda.”, rekao je Hrvoje Kaluđer iz LED Elektronike, a s njim se složio i Bojan Fišer iz Detasa. Konzultant Vedran Uran je rekao da je zakon prerigorozan pa proizlazi da smo stroži od Njemačke ili Švedske. Broj kelvina uzima se kao pitanje ‘života ili smrti’ jer nema razloga da ograničenje ne bude do 4.000 K, ovisno o vrsti prometnice. “Što je uopće ekološka rasvjeta? Rasvjeta mora biti i ekonomski prihvatljiva a ne samo ekološka. Ovo su vrlo skupa rješenja jer postoji samo jedan proizvođač koji nudi 2700 K”, rekao je Uran. Riječi je bilo i o HBOR-ovim kreditima za financiranje javne rasvjete koji bude velik interes jedinica lokalne samouprave jer su kamate 0,5 do 1%. Miro Marinković iz Gradeka je upozorio da bi iz tehničkih kriterija za kredit trebalo maknuti klasu bliještanja G4, koja se više ne primjenjuje te je zamijeniti svjetski priznatom novom klasom G*, jer su projekti u praksi zbog toga praktički neostvarivi. Predstavnik resornog ministarstva Marko Markić kazao je da je kriterij jednolikosti rasvjete preporuka, a ne uvjet a od normi za rasvijetljenost neće biti odstupanja jer je zaduženje iz EU sredstava i po izuzetno povoljnim uvjetima. “Jedinice lokalne samouprave imaju obavezu usluge javne rasvjete, a ako to ide po ovom kreditu, moraju biti primijenjeni najviši standardi rasvijetljenosti”, rekao je Mrkić.

Goran Hanžek iz HEP ESCO-a komentirao je da je HBOR-ov kredit ipak ulazi u zaduženje države kao javni dug, što nije optimalno, na što je rečeno da će vjerojatno ipak biti moguće dobiti mišljenje resornog ministarstva o izuzeću. Hanžek je komentirao da bi bilo dobro kada bi ESCO tvrtke mogle dobiti povoljne kredite za svoje poslovanje jer teško dolaze do kapitala, a sudionici okruglog stola složili su se da bi bilo potrebno intenzivno informirati JLS o mogućnostima financiranja i razvoja projekata promjene rasvjete. “Bilo bi dobro i kada bi se na nacionalnoj razini preveo novi pravilnik Eurostata o EPC financiranju kako bi se ESCO unificirao”, naglasio je Hanžek. Stručnjaci su komentirali činjenicu da energetski pregledi također nisu unificirani i uglavnom su vrlo nekvalitetno provedeni jer nema kontrole pa proizlazi da izvođač mora prije izvođenja ponoviti pregled. Boris Štromar iz građanske inicijative Ekorasvjeta naveo je niz primjera lošeg i neekološkog projektiranja rasvjete gdje se rasipa previše svjetla, što je neekonomično i ima loš utjecaj na živi svijet.

Glavni organizatori konferencije bili su Energetika marketing te HESCO – Hrvatska stručno-znanstvena udruga za energetiku, strojarske tehnologije i obnovljive izvore energije.

Preuzeto s portala www.energetika-net.com.