Novosti

Vlada je danas promijenila Zakon o energetskoj učinkovitosti uvođenjem cjelovitog i sveobuhvatnog sustava obveznika shema energetske učinkovitosti kako bi se postigle kumulativne uštede u krajnjoj potrošnji do kraja 2020. Te obvezne sheme kasne od 2014. do 2018. i nije izgledno da će se obvezne uštede uspjeti ostvariti, stoji u obrazloženju Zakona, jer bi bila potrebna ogromna ulaganja koja bi pritisla stranke obveznice (opskrbljivači energijom) i krajnje kupce. No, država se probudila i odlučila opskrbljivačima energijom – strujom, plinom, toplinskom energijom i naftnim derivatima – malo “zapapriti”.

Ukupne obveze ušteda su sljedeće: za 2019. i 2020. cilj je uštedjeti 1% godišnje prodaje energije krajnjim kupcima, za 2021. treba uštedjeti 1,25% a od 2022. čak 1,5% godišnje prodaje kupcima. Stranke obveznice će uštede ostvariti kroz energetsku učinkovitost u krajnjoj potrošnji (npr. ESCO usluge, primješavanje biogoriva, štedne žarulje…), kupnjom utvrđenih ušteda ili uplatom Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za neostvarene uštede koje prelaze 10% obveze iz prethodne godine, a iznos će izračunati Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.

Predviđaju se i financijske kazne za one koji neće poštivati obvezne sheme ušteda. Stranke se potiče da uštede ostvaruju povećanjem energetske učinkovitosti u energetski siromašnim kućanstvima. Zakonom se uređuje detaljnije ugovor o energetskom učinku, a poslove CEI-a koji je vodio računa o praćenju energetske učinkovitosti preuzet će poseban odjel u resornom ministarstvu.

Preuzeto s portala www.energetika-net.com.