Novosti

„Europski zeleni plan“ jest strategija za „postizanje održivosti gospodarstva EU pretvaranjem klimatskih i ekoloških izazova u prilike u svim područjima politike i osiguravanje pravedne i uključive tranzicije“. Europska komisija predstavila ju je 11. prosinca 2019. godine, a cilj Strategije je ostvariti da Europa 2050. godine postane prvi klimatski neutralan kontinent, kao i potaknuti gospodarstvo, poboljšati zdravlje i kvalitetu života, zaštititi prirodu i pritom nikoga ne zapostaviti.

Predsjednica Ursula von der Leyen i izvršni potpredsjednik Frans Timmermans su komentirali kako će ovaj plan pridonijeti razvoju gospodarstva EU dok je istovremeno i „prilika za poboljšanje zdravlja i dobrobiti naših građana kroz preobrazbu našega gospodarskoga modela“. Plan sadrži okvirne mjere za unaprijeđene učinkovitog iskorištavanje resursa te za zaustavljanje klimatskih promjena, obnovu biološke raznolikosti i smanjenje onečišćenja te se navode potrebna ulaganja, financijski alati te kako osigurati pravednu i uključivu transakciju. Zeleni plan obuhvaća sve gospodarske sektore, posebice promet, energetiku, poljoprivredu, održavanje i gradnju zgrada i industrije kao što su proizvodnja čelika, cementa, tekstila i kemikalija te informacijske i komunikacijske tehnologije.

Komisija planira u roku od 100 dana predstaviti prvi „Europski propis o klimi“ kako bi se ambicija za klimatski neutralan kontinent ugradila u zakonodavstvo. Uz Propis bit će predstavljena i Strategija o biološkoj raznolikosti do 2030. godine, industrijska strategija s akcijskim planom za kružno gospodarstvo, Strategija „od polja do stola“ za održivu proizvodnju hrane i prijedlozi za Europu bez onečišćenja.

Predviđa se kako će za postizanje trenutačnih ciljeva za 2030. godinu u području klime i energetike biti potrebna dodatna ulaganja od 260 milijardi eura godišnje. To je iznos 1.5 % BDP-a unije u 2018. godini i za to će biti potrebna mobilizacija javnog i privatnog sektora. Početkom 2020. godine bit će predstavljen Plan ulaganja za održivu Europu kako bi se osigurala dodatna sredstva za ulaganje. Za borbu protiv klimatskih promjena bit će osigurano najmanje 25 % dugoročnog proračuna Europske unije uz pomoć od Europske investicijske banke i Europske banke za klimu. Za privatni sektor Komisija će predstaviti Strategiju zelenog financiranja.

Kako bi se osiguralo ravnopravan razvoj i provedba plana Komisija će pokrenuti „Mehanizam za pravednu transakciju“ koji će biti potpora svim regijama koje se u velikoj mjeri oslanjaju na aktivnosti s visokim emisijama ugljika. Građanima koji su najosjetljiviji na tranziciju osigurati će se pristup programima prekvalifikacije i mogućnostima zapošljavanja u novim gospodarskim sektorima.  „Sporazum o klimi“ građanima će omogućiti aktivno sudjelovanje u osmišljavanju novih mjera, razmjene informacija, pokretanju lokalnih aktivnosti i predstavljanju rješenja koje se mogu primijeniti i na drugim mjestima.

EU će nastaviti promicati svoje ekološke ciljeve  i standarde na sastancima skupina G7, G20, međunarodnim konvencijama sa svrhom postizanja globalnih dogovora o klimatskim promjenama i sprječavanju uništavanja okoliša, kao i jačanja zelene diplomacije i poticanje drugih država na jače napore u tome području. Ujedno Europska unija će graditi partnerstva sa svojim susjedima na Balkanu i u Africi kako bi im se pomoglo u tranziciji. Komisija će predstaviti detaljne mjere o Europskom zelenom planu i poziva Europski parlament i vijeće da podrže ambicije kako bi se one ostvarile.

Europska unija je već postigla rezultate u smanjenje emisija stakleničkih plinova uz istodobno održavanje gospodarskog rasta. Emisije u 2018. godini su niže nego u 1990. godini za 23 %, dok je u isto vrijeme BDP unije porastao za 61 % što su pokazatelji da Europa, zahvaljujući svojemu bogatom iskustvu, predvodi ostvarenje zelenoga gospodarstva, a Zelenim planom uspostavlja se okvir za daljnja djelovanja u nadolazećim godinama.

95 % Europljana smatra kako je očuvanje i zaštita okoliša važna, a 77 % misli kako zaštita okoliša može potaknuti gospodarski rast. Eurobarometar potvrđuje javnu potporu zakonodavstvu u području zaštite okoliša u Europskoj uniji te da EU treba financirati ekološki prihvatljive aktivnosti.

Preuzeto s portala eu-projekti.info.