Novosti

Komisija poduzima prve konkretne korake kako bi omogućila da financijski sektor EU-a postane predvodnik u izgradnji zelenog i čišćeg gospodarstva.

Današnjim se prijedlozima potvrđuje predanost Europe da bude predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena i provede u djelo Pariški sporazum. Uključivanje financijskog sektora u velikoj će mjeri pomoći u smanjivanju našeg ekološkog otiska i istovremeno povećati održivost i konkurentnost gospodarstva EU-a.

Nadograđujući se na prvi Akcijski plan za održivo financiranje omogućiti će se da financijski sektor iskoristi svoj puni potencijal za borbu protiv klimatskih promjena. Postoje dobri razlozi za stavljanje financijskog sektora u službu našeg planeta: prvo, utjecaj klimatskih promjena već ugrožava financijsku stabilnost i uzrokuje znatne ekonomske gubitke, konkretno kao rezultat poplava, erozije tla i suša. Prošle su godine gubici povezani s elementarnim nepogodama koje su nadoknadila osiguravajuća društva dosegli rekordni iznos – 110 milijardi eura. Drugo, ako prekasno reagiramo na realnost globalnog zatopljenja, mnoga bi današnja ulaganja mogla biti uzaludna. Istovremeno, trebali bismo u najvećoj mjeri iskoristiti nove poslovne prilike koje pružaju održive ekonomske aktivnosti. Financijski sektor EU-a ima potencijala da multiplicira održivo financiranje i postane globalni predvodnik u tom području. To bi trebalo rezultirati pozitivnim učinkom na gospodarski rast i stvaranje radnih mjesta. Time će se podržati ciljevi unije tržišta kapitala u pogledu povezivanja financiranja s potrebama gospodarstva EU-a i EU-ovim programom održivog razvoja.

Nova pravila kojima se definiraju kriteriji za određivanje je li neka gospodarska aktivnost ekološki održiva omogućit će usmjeravanje većeg broja investicija u održive aktivnosti. Taj usklađeni klasifikacijski sustav, posebno će pomoći ulagačima koji često nemaju dovoljno informacija o tome što je zeleno, a što ne. Svi financijski subjekti koji upravljaju ulaganjima u ime svojih klijenata ili krajnjih korisnika sada će ih morati informirati o tome kako njihove aktivnosti utječu na planet ili lokalni okoliš. Slijedom toga, ta će pravila omogućiti bolji izbor za ulagače koji, uz ostvarivanje dobiti, žele ulagati u budućnost planeta.

Glavni elementi mjera

1. Jedinstveni klasifikacijski sustav EU-a („taksonomija”): Prijedlogom se uspostavljaju usklađeni kriteriji za određivanje je li neka gospodarska aktivnost ekološki održiva. Korak po korak Komisija će utvrditi aktivnosti koje se mogu kvalificirati kao „održive”, uzimajući u obzir postojeće tržišne prakse i inicijative, pri čemu će joj savjetima pomoći tehnička stručna skupina za održivo financiranje koja se trenutačno okuplja. Time bi se gospodarskim subjektima i ulagačima osigurala jasnoća u pogledu toga koje se aktivnosti smatraju održivima kako bi mogli donijeti odluke na temelju potpunijih informacija. To može biti i temelj za buduće utvrđivanje standarda i oznaka za održive financijske proizvode, kako je najavljeno u Komisijinu akcijskom planu o održivom financiranju.
2. Dužnosti ulagača i objavljivanje podataka: Predloženom će se regulativom donijeti jasnoća i dosljednost u pogledu pitanja kako institucijski ulagači, primjerice upravitelji imovinom, osiguravajuća društva, mirovinski fondovi i investicijski savjetnici, integriraju ekološke, socijalne i upravljačke (ESG) aspekte u postupke odlučivanja o ulaganjima. Točni će se zahtjevi dalje specificirati delegiranim aktima koje će Komisija donijeti u kasnijoj fazi. Uz to, ti bi upravitelji imovine i institucijski ulagači trebali prikazati na koji su način njihova ulaganja u skladu s ekološkim, socijalnim i upravljačkim ciljevima i pružiti podatke o tome kako ispunjavaju te obveze.
3. Referentne vrijednosti za niske emisije ugljika: Predloženim će se pravilima uvesti nova kategorija referentnih vrijednosti, koja će se sastojati od referentne vrijednosti za niske emisije ugljika odnosno „dekarbonizirane” verzije standardnih pokazatelja, i referentne vrijednosti za pozitivnu bilancu ugljika. Taj bi novi tržišni standard trebao odražavati ugljični otisak poduzeća i pružiti ulagačima više informacija o ugljičnom otisku investicijskog portfelja. Referentne vrijednosti za niske emisije ugljika trebale bi se temeljiti na standardnim „dekarboniziranim” referentnim vrijednostima, dok bi referentna vrijednost za pozitivnu bilancu ugljika omogućila da investicijski portfelj bude bolje usklađen s ciljem Pariškog sporazuma u smislu ograničavanja globalnog zatopljenja do 2° C.
4. Bolji savjeti klijentima u pitanjima održivosti Komisija je pokrenula savjetovanje kako bi procijenila kako na najbolji način uključiti ekološke, socijalne i upravljačke aspekte u savjete koje investicijska društva i distributeri osiguranja daju svojim klijentima pojedincima. To je savjetovanje potrebno zbog predviđenih izmjena delegiranih akata u okviru Direktive o tržištima financijskih instrumenata (MiFID II) i Direktive o distribuciji osiguranja. Pri procjeni zadovoljava li investicijski proizvod potrebe njihovih klijenata spomenuta bi društva također trebala uzeti u obzir preferencije svakog klijenta u pogledu održivosti, u skladu s predloženim pravilima. To bi trebalo pomoći većem krugu ulagača da izaberu održiva ulaganja.

Preuzeto s portala ec.europa.eu.