Novosti

Milijun eura uloženih u izgradnju vjetroelektrana generira 345 tisuća eura bruto dodane vrijednosti te stvori 14 novih radnih mjesta.

Iako Hrvatska uvozi tehnologiju za gradnju vjetroelektrana, pozitivni učinci su svejedno vidljivi i prelijevaju u druge sektore, poput građevine. Dio je to zaključaka iz rada “Economic Effects of Wind Power Plant Deployment on the Croatian Economy” Željka Lovrinčevića i Davora Mikulića s Ekonomskog instituta Zagreb te Damira Kečeka sa Sveučilišta Sjever, objavljen u uglednom znanstvenom časopisu iz područja energetike Energies. U radu se vrši indirektna analiza učinkovitosti poticaja za obnovljive izvore energije (OIE) u Hrvatskoj kroz procjenu multiplikativnih učinaka izgradnje vjetroelektrana na zaposlenost i bruto dodanu vrijednost. Naime, u cilju postizanja strateških ciljeva smanjenja onečišćenja okoliša od emisije CO2, Hrvatska je odlučila podržati proizvodnju energije iz OIE. Postupak unosa pojedinih vrsta postrojenja za proizvodnju električne energije u sustav OIE definiran je još 2010. godine. Sukladno tome, investitori ugovaraju dugoročnu kupnju proizvedene energije s Hrvatskim operaterom tržišta energije (HROTE), uz potporu cijena koje su više od tržišnih. Ta shema feed-in tarifa, navodi se u radu, dovela je do značajnih pozitivnih rezultata, postignuvši cilj od 10 posto udjela iz OIE prije planiranog roka u 2020. godini (udio vjetroenergije u ukupnoj potrošnji električne energije u Hrvatskoj treba iznositi između devet i deset posto u 2020. godini).

Tako su, između ostalog, rezultati istraživanja pokazali da investicije i rad hrvatskih vjetroelektrana u razdoblju od 2007. do 2016. godine na godišnjoj razini generiraju od tri do 159 milijuna eura dodane vrijednosti. Istovremeno, ukupni broj zaposlenih koji je generiran na godišnjoj razini kroz investiranje i rad vjetroelektrana kretao se između 264 i 4192 te je svoj maksimum dosegnuo u 2013. godini. Također, istraživanje je pokazalo i da je multiplikativni učinak jedne novčane jedinice uložene u investicije u vjetroelektrane u Hrvatskoj značajno niži u usporedbi s tehnološko razvijenijim zemljama poput SAD-a, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Danske i ukupne Europske unije zato što Hrvatska uvozi značajan dio opreme neophodne za izgradnju vjetroelektrana.

Iako proizvodnja vjetroturbina i ostale opreme potrebne za vjetroelektrane još nije razvijena u Hrvatskoj, hrvatska industrija sudjeluju u opremanju elektrana, osobito s uslugama za ugradnju, građevinske radove, prijevoz i ostale prateće usluge. Stoga je novost ovog istraživanja da čak i ekonomije usmjerene prema stranoj tehnologiji bilježe socioekonomske koristi jer je analiza pokazala da su pozitivni učinci ipak prisutni te da se prelijevaju u sektore poput prijevoza, građevine i održavanja. “Poticanje ulaganja u vjetroelektrane pozitivno pridonosi gospodarskoj aktivnosti dobavljača opreme i povezanih izvođača, ugradnji i održavanju takve opreme. Povećanje aktivnosti proizvođača opreme za OIE dovodi do povećanja zaposlenosti i potiče dodatni prihod za sektor kućanstva”, navodi se u radu. S obzirom na to da je trenutačno u izradi nova Energetska strategija Hrvatske, preporuka je da se mjerama industrijske i energetske politike domaći proizvođači uključe u nabavu opreme za vjetroelektrane kako bi se ukupni ekonomski učinak vjetroelektrana na dodanu vrijednost i zaposlenost u budućnosti povećao.” Kao rezultat toga, ukupni ekonomski učinci razvoja vjetroelektrana na dodanu vrijednost i zaposlenost u budućnosti mogu postati još značajniji”, zaključuju autori.

Preuzeto s portala www.energetika-net.com.