Novosti

Sudeći prema podacima o broju odobrenja za priključenje vjetroelektrana u svim fazama razvoja, moglo bi se računati da bi se u našoj zemlji u narednim godinama uz postojećih 580 MW VE koje već rade, moglo izgraditi novih 1.800 MW vjetroelektrana. Ugovor o priključenju, ali ne i ugovor o otkupu postoji za 477 MW, a tri vjetroelektrane snage 136 MW zatražile su sklapanje ugovora o otkupu s HROTE-om, dok ih je 20 u različitim fazama razvoja. Također, treba računati da je HOPS do sada primio zahtjeve za priključenje čak 600 MW velikih fotonaponskih elektrana, a novi zahtjevi za priključak na prijenosnu mrežu kontinuirano pristižu pa u toj tvrtki računaju da će ta brojka brzo prijeći 1.000 MW. Investitori nailaze na brojne poteškoće u realizaciji pa za realizaciju projekata treba i 10 godina, a kapaciteti u mreži su rezervirani uz veliku neizvjesnost. Kako bi udovoljili tehničkim kriterijima za priključak u toj tvrtki rade na pripremi projekta ojačanja prijenosne mreže na osi sjever-jug, a više informacija bit će poznato u drugoj polovini godine. Naime, tema demistifikacije problema integracije obnovljivaca u elektroenergetski sustav bila je tema u četvrtak odlično posjećene radionice na FSB-u u sklopu projekta South East Europe Energy Transition Dialogue. Radi integracije VE do snage 1500 MW procjenjuje se da će troškovi sekundarne i tercijarne regulacije porasti na čak 89 milijuna eura, navode iz HOPS-a. Kao poteškoća u budućnosti ističe se sve više prezagušena mreža posebno u Dalmaciji, gdje je najviše zahtjeva za priključenje. Regulacijski troškovi bit će niži kada se ojača intraday trgovina i prijeđe na 15-minutne intervale, zaključio je prof. Neven Duić. U HEP Proizvodnji certificirali su kao zelene proizvođače do sada čak 19 hidroelektrana i nastavljaju s tim procesom, kako bi bilo koristi od trgovanja zelenim certifikatima i kako bi se pravilno valoriziralo te izvore u tzv. “merit orderu” u regulaciji sustava. Sada već četiri hidroelektrane pružaju uslugu sekundarne regulacije za Hrvatsku i BiH, a pokazalo se da HEP Proizvodnja nema nikakvih poteškoća u pružanju usluge tercijarne regulacije za uravnoteženje, a troškovi spuštanja proizvodnje uslijed aktiviranja regulacijskih usluga za njih se kreću godišnje od 30-ak do 40-ak mil. kn, dok su prihodi od pomoćnih usluga uglavnom iznad 300 mil. kn..

Ranko Goić s FESB-a konstatirao je da se ipak pokazalo da VE nisu baš takva “čudovišta” u elektroenergetskom sustavu a planiranje proizvodnje nije se pokazalo tako teškim kako se čini. Goić pozdravlja odluku o naknadi za balansiranje sustava koja je nedavno uvedena za pojedine obnovljivce, iako je riječ o svojevrsnom porezu koji se razrezuje na bilančnu skupinu u cjelini. Procedure za odobravanje priključenja sada su standardizirane, ali investitoru se, što je presedan, ipak ne dopušta da sam izgradi priključak, što bi olakšalo TSO-u i DSO-u i ubrzalo priključenje. Goić je zaključio da je za tu tehnologiju klima u Hrvatskoj prilično povoljna, svakako bolja nego što je bila. Ipak, i dalje nas se percipira kao državu s visokih regulatornim, investicijskim pa i političkim rizikom za ulaganja, upozorava Maja Pokrovac, tajnica interesnog udruženja koje mahom okuplja “vjetraše”. Ona je navela da nacrt Nacionalnog energetskog i klimatskog plana kojeg je država poslala na ocjenu u Bruxelles ne navodi dinamiku raspisa natječaja po premijskom sustavu, a trebao bi. Ne akceptira čak ni mogućnosti  za korporativne ugovore za kupovinu električne energije, koji se sve više primjenjuju u Europi i svijetu i daju sigurnost investitorima i tržišni signal za zrele tehnologije bez poticaja, što i jest budućnost OIE.  U tom udruženju sumnjaju da će Hrvatska ići na primjenu premijskog sustava, već bi se moglo brzopotezno prijeći na tržišni model, bar za neke zrele tehnologije. To dapače, ne bi bio loš razvoj situacije jer bi potrošači plaćali manje. Na skupu je zaključeno da u Hrvatskoj svakako treba čim prije angažirati potencijal građanske energetike kroz veći broj FN sustava, dok struka s FSB-a drži da su za Dalmaciju optimalni veći CTS-ovi bazirani na solaru.

Preuzeto s portala www.energetika-net.com.