Novosti

Do 2020. Hrvatska iz EU programa na raspolaganju za energetsku obnovu ima 760 milijuna kuna, a bivša Uprava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost toliko je ugovorila u samo jednoj godini, zbog čega je nastao zastoj u isplatama. “Fond kao izvanproračunska institucija treba trošiti onoliko koliko ima. To je načelo odgovornog poslovanja i društvene odgovornosti kojeg ću se osobno držati do zadnjeg dana rada u Fondu”, poručuje v.d. ravnatelja FZOEU-a, prof. dr. sc. Ljubomir Majdandžić, dipl. ing., koji smatra da Fond ima dobru misiju koju treba nastaviti, djelovati samostalno i maknuti se od političkog utjecaja.

---

Koliki su prihodi Fonda bili lani, koliki će biti ove, a koliki iduće godine s obzirom na dosadašnje ukidanje parafiskalnih nameta?

S obzirom na to da je Fond uprihodio i od trgovanja emisijama CO₂ za razdoblje 2013. – 2015. godine, prošlogodišnji prihodi iznosili su 1 678 875 741,60 kuna. Za ovu godinu planirani prihodi iznose 1 401 488 978,00 kuna, a za iduću godinu je projekcija prihoda u iznosu 1 560 547 000,00 kuna. Naime, sukladno politici smanjenja neporeznih davanja, došlo je i do smanjenja prihoda Fonda po osnovi naknade za okoliš na vozila na motorni pogon za oko 40 milijuna kuna, a ukinuta je i povratna naknada za ambalažu od mlijeka i mliječnih proizvoda te naknada zbrinjavanja po jedinici za sva pića izvan sustava povratne naknade. Također se smanjila i cijena dionice emisijskih jedinica na europskoj burzi s lanjskih 7,62 EUR/t za razliku od ove godine, kada prosječna cijena iznosi 5,50 EUR/t pa su, shodno tome, smanjeni i prihodi Fonda po toj osnovi za 58 milijuna kuna. Ovogodišnjim Financijskim planom Fonda, a sukladno i Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, planirano je 200 milijuna kuna od naknade za odlaganje komunalnog otpada (tzv. landfill tax). Međutim, realizacija ovog prihoda je upitna uzme li se u obzir politika tendencije smanjenja neporeznih davanja. Navedeni razlozi doveli su do smanjenja prihoda Fonda u 2016. godini za oko 300 milijuna kuna.

Imate velikih problema s isplatom sredstava za obavljene radove energetske obnove. Zašto se to dogodilo?

Bivša uprava Fonda financijski je neodgovorno i neodrživo ugovarala projekte energetske obnove obiteljskih kuća i višestambenih zgrada, što je proračun Fonda opteretilo sa 760 milijuna kuna obveza koje teško podmiruje. S obzirom na velik broj ugovorenih projekta ili preciznije, od 12 350 projekata energetske obnove prihvaćeno ih je 9366, a koji sada, nakon završetka radova, masovno dolaze na naplatu, uz istovremeno smanjenje planiranih prihoda, došlo je do nerazmjera u odnosu na priljev planiranih prihoda i tekućih obveza. Radi uravnoteženja likvidnosti Fond je od Vlade prvi put zatražio odobrenje prekoračenja po transakcijskom računu u iznosu do najviše 100 milijuna kuna, za što je 31. kolovoza i dobivena suglasnost. Ovim putem se želim zahvaliti Vladi i ministru zaštite okoliša i prirode, prof. dr. sc. Slavenu Dobroviću, što su imali sluha za pozitivno rješavanje nastale situacije. Na žalost, ovaj problem neodgovornog i lošeg financijskog rada u Fondu se reflektirao na korisnike naših sredstava te smo oko dva i pol mjeseca kasnili s plaćanjem. Žao nam je što je došlo do situacije koja je prouzročila probleme građanima, ali i pojedinim poduzetnicima u njihovom poslovanju, no intenzivno smo sve vrijeme radili na rješavanju tog problema. Već smo od prvog dana ovog mjeseca počeli s isplatama te očekuje da će nastali zaostaci biti podmiriti u roku od 15-ak dana.

Kolika je financijska rupa u Fondu? Bivša pomoćnica ministara graditeljstva i prostornog uređenja mr. sc. Ana Pavičić Kaselj spekulirala je da je riječ o 250 milijuna kuna…

Na žalost, to je točno. Obveze Fonda su veće od ovih 100 milijuna kuna, no očekujemo da će nakon parlamentarnih izbora biti rebalans pa ćemo preraspodijeliti naše prihode sa stavki na kojima imamo sredstava. Naime, neki projekti se ne realiziraju po ugovorenoj dinamici, a neke za koje smo planirali sredstva se neće ni ugovoriti u ovoj godini pa će stoga biti viška na nekim stavkama. S tom preraspodjelom uspjet ćemo pokriti donekle naš deficit, ali svakako nedostajat će nam još dodatnih minimalno 100 do 150 milijuna kuna. Glede nastale situacije u kojoj se našao Fond, pokrenuo sam postupak razrješenja, ali konačna odluka još nije donesena, za dvoje načelnika sektora koji su u prošloj 2015. godini ugovorili i potpisali za energetsku obnovu višestambenih zgrada i obiteljskih kuća iznos od oko 760 milijuna kuna, a da za to nije postojalo financijsko pokriće. Držim da netko mora biti odgovoran u Fondu zbog velikog broja ugovorenih projekata, a koji sada nakon završetka radova, masovno dolaze na naplatu, zbog čega je Upravni odbor Fonda po prvi puta nakon 12 godina zatražio suglasnost od Vlade za prekoračenja po transakcijskom računu u iznosu od 100 milijuna kuna.

Bivši ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović je rekao da je trebalo još prije nekoliko mjeseci uzeti kredit zbog neusklađene dinamike pristizanja prihoda Fonda i da je kroz EU projekte trebalo iz EU fondova privući 15 mil. kuna. Možete li to komentirati?

Fond od Vlade nije tražio kredit, nego odobrenje prekoračenja po transakcijskom računu. Sve ovo vrijeme, radili smo na rješavanju trenutačne nelikvidnosti koju je, uzgred rečeno, zbog prošle izborne kampanje i dodvoravanja biračima s prekobrojnim ugovorima, za koje nije imao financijskog pokrića, uzrokovao i sam bivši ministar Zmajlović. A, što se tiče povlačenja EU sredstava, pitam ga zašto se ranije u većoj mjeri nisu počela koristiti sredstva za projekte energetske obnove stambenog sektora koja su nam na raspolaganju te se tako rasteretilo nacionalno sufinanciranje? Do 2020. godine za obnovu višestambenih zgrada i obiteljskih kuća prema Operativnom programu ‘Konkurentnost i kohezija’ imamo 100 milijuna eura, od čega 70 milijuna eura za višestambene i 30 milijuna eura za obiteljske kuće. Ističem da je to oko 750 milijuna kuna koji se trebaju rasporediti na četiri godine, a bivša Uprava je isto toliko nacionalnih sredstava neracionalno i financijski neodrživo ugovorila samo u jednoj godini! Ceh toga su sada platili građani i poduzetnici kojima se kasni s isplatama. Osobno smatram da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kao izvanproračunska institucija treba trošiti onoliko koliko ima. Rashodi i izdaci Fonda moraju biti uravnoteženi s prihodima i primicima. To je načelo odgovornog poslovanja i društvene odgovornosti kojeg ću se osobno držati do zadnjeg dana rada u Fondu. Svaki čelnik je odgovoran za zakonito, namjensko i svrhovito korištenje proračunskih sredstava. Iako je Fond izvanproračunska pravna osoba, mora postojati fiskalna odgovornost i Fond se mora voditi poput dobrog gospodara, onako kako se vode financije u svakoj održivoj obitelji.

Zbog čega su pravila FZOEU-a pisana tako da se prije isplate novca ne daje dokument kojim se može ovršiti Fond?

U konkretnoj stvari radilo o golemom broju projekata. Korisnici su bile fizičke osobe pa je Fond isplatu sredstava ugovorno regulirao tako da se obvezuje isplatiti sredstva po dostavljenoj cjelokupnoj relevantnoj dokumentaciji, a temeljem ugovora o ustupanju potraživanja. Držim da je ovo pravno i financijski utemeljeno kako bi se prije isplate sredstava dokazalo namjensko korištenje sredstava Fonda, odnosno izbjeglo naknadno dostavljanje završnih izvješća i dokaza korisnika o uplati izvođaču radova.

Zbog čega su u pojedinim slučajevima odobravane isplate iz Fonda preko reda?

Istina je da je takvih isplata bilo, no tu se nije radilo o nikakvim namjernim pogodovanjima po ‘prijateljskoj’ ili ‘rođačkoj’ liniji. Radilo se o nekolicini slučajeva za koje je u razgovoru s korisnicima i uvidom u njihovu dokumentaciju bilo evidentno da bi daljnje kašnjenje s isplatom ugrozilo opstanak pojedinih tvrtki, odnosno manjih obrta na tržištu te da bi ih to dovelo do ovrhe ili stečaja.

Slijedi promjena pravila za sufinanciranje energetske obnove u smislu da će se financirati samo projekti koji donose minimalno 50% uštede. Jeste li u FZOEU-u znali da će pravila financiranja s EU novcem imati drugačije uvjete i zašto niste informirali zainteresirane na vrijeme?

Fond je, prema svojim saznanjima, sve ovo vrijeme informirao kako građane, ali tako i certifikatore, izvođače radova, upravitelje zgrada te s njima povezane stručne udruge, kako će se od ove godine prijeći s nacionalnog na EU sufinanciranje. Također smo komunicirali i promjene što se tiče uvjeta financiranja – da građani mogu očekivati izmjene u postotku sufinanciranja – umjesto dosadašnjih 40, 60 ili 80% vjerojatno će biti 40, 45 ili 50% te da će uvjet biti 50% uštede na energiji. S obzirom na stručne kapacitete i iskustvo s već provedenim natječajima, Fond je bio spreman provesti i ove natječaje te je početno usuglašavanje s resornim ministarstvima graditeljstva i regionalnog razvoja u pravcu da Fond bude korisnik tzv. Global Granta. Znači, ideja je bila da dostupna EU sredstva Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja dodijeli Fondu putem javnog postupka te bi ih zatim Fond kao korisnik sredstava trebao dalje prosljeđivati građanima putem javnih natječaja po vrlo sličnoj proceduri kakva je bila i za dosadašnje natječaje. No, u procesu usuglašavanja razmatrani su i drugi modeli te je na Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a da donese konačnu odluku o samom modelu i uvjetima financiranja.

Što je s odobrenim projektima koje je sufinancirao Fond, a koji podrazumijevaju 30% ušteda i obvezuju naručitelja da ih u roku od dvije godine izvede radove ili vrati novac – kako će se financirati i izvoditi ti projekti i što će s njima biti?

Svi odobreni projekti sufinancirat će se sukladno ugovorenoj dinamici i Fond će za to osigurati sredstva. U slučaju da se u nekim projektima započne s radovima, no zbog opravdanih okolnosti ne budu gotovi na vrijeme, sigurno ćemo produljiti rok jer ne želimo stopirati već započete projekte. Iako, mislim da je rok od dvije godine i više nego dovoljan za završetak takvih projekata. Međutim, u slučaju da netko uopće ne započne s radovima u roku od dvije godine, takve ugovore ćemo raskidati jer smatramo da je neozbiljno čekati krajnji rok ugovora da bi se započelo s radovima, a onda tražiti produženje roka.

Na raspolaganju će biti 100 mil. eura do 2020, a s minimalno 50% ušteda radovi će biti skuplji barem oko 20%. Hoće li se energetska obnova prema takvim pravilima naći u krizi jer bit će obnovljeno upola manje zgrada?

Treba sačekati da Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a informiraju javnost o novom modelu, procedurama i uvjetima financiranja. Fond će sa svoje strane, u dijelu u kojem će biti uključen, učiniti sve da krajnjim korisnicima, olakša provedbu projekata. Što se tiče uvjeta o 50%-tnim uštedama na energiji, iskustva su pokazala da se uštede u višestambenim zgradama nakon energetske obnove kreću oko 62% pa vjerujem da ovaj uvjet neće biti problem zbog kojeg će stanari odustajati od kandidature na EU natječaje. Smatram da je energetska obnova višestambenih zgrada i obiteljskih kuća izvrstan program koji treba nastaviti. Ovaj je program, na žalost, u svom začetku uzeo dosta veliki ‘zalogaj’ koji očito ne može ‘progutati’ i nije se smjelo u jednoj godini ‘progutati’ 760 milijuna nacionalnih sredstava. Hrvatska za to mora koristiti 100 milijuna eura europskih sredstava koja su nam do 2020. godine na raspolaganju kroz Operativni program ‘Konkurentnost i kohezija’.

Je li u budućnosti uopće realno dobiti čak 80 – 100% sufinanciranja iz Fonda?

Fond sve projekte zaštite okoliša i prirode te projekte energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije, koji se sufinanciraju nacionalnim sredstvima koja uprihodujemo od raznih namjenskih naknada, provodi sukladno svojim važećim aktima, odnosno Pravilniku o uvjetima i načinima sufinanciranja. Taj isti pravilnik predviđa raspon sufinanciranja, ovisno od 40 do 80%, a u nekim iznimnim slučajevima, kad je u pitanju pripremna dokumentacija za EU projekte ili kad je to određeno Odlukom Vlade, onda dajemo i 100% sredstava. Sigurno ćemo u dogledno vrijeme, a temeljem EU smjernica morati prilagoditi i naše akte u dijelu koji se odnosi na visinu stopa sufinanciranja. Osobno sam stajališta da ne bude 100% financiranja.

Što je s natječajima za električna, odnosno hibridna vozila i kako će ona u buduće biti poticana?

Planirali smo objaviti natječaj za poticanje električnih automobila i pripadajuće infrastrukture, no to je trenutačno na čekanju, dok se ne uravnoteže prihodi i rashodi Fonda. Bilo bi neozbiljno od mene da s jedne strane tražim od Vlade da odobri prekoračenje od 100 milijuna kuna kako bi riješili dugove koje imamo prema našim korisnicima, a istovremeno raspisujem natječaje i stvaram nove obveze.

Kako vidite Fond u budućnosti?

Fond je izvrsno zamišljen kao izvanproračunska pravna osoba s javnim ovlastima koji primjenom načela ‘onečišćivač plaća’ osigurava sredstva za financiranje programa, projekata i drugih aktivnosti u područjima zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. S obzirom na to da su korisnici jedinice lokalne i regionalne samouprave, javne ustanove, trgovačka društva, obrtnici, građani i udruge, Fond je na stalnom udaru pa i pod političkim pritiskom u sufinanciranju ili financiranju nekih projekata. Meni je doista drago i to me veseli da nisam imao nikakav pritisak na čemu mogu zahvaliti ministru, prof. Slavenu Dobroviću. Fond ima dobru misiju koju treba nastaviti, djelovati samostalno te se maknuti od mogućeg političkog utjecaja.

Preuzeto iz portala energetika-net.com.